_________________________________________________ SREĆNA, USPJEŠNA I BERIĆETNA 2019. GODINA
Admin
________________________________________________
Čestitka hafiza
Sulejmana Bugarija povodom 1440. hidžretske godine
Bosanskohercegovački
imam i hafiz Sulejman Bugari je putem društvenih mreža uputio čestitu povodom
nove 1440. hidžretske godine.
Njegovu
poruku i čestitku prenosimo u cjelosti:
Hvala
pripada Svemilosnom Allahu, koji nas uvijek zove Sebi. Allahovi blagoslovi su
na Muhammeda, a.s., koji je zvao samo Njemu, kao i na njegove prijatelje,
ashabe i na njegovu porodicu uzoritu i na sve koji se oslobađaju od svega
negativnog.
Iseljenika
je mnogo, a „pravi je onaj koji se od zla iseli“. Tako Muhammed, s.a.v.s.,
pravi iseljenik, veli.
Hidžra
je put slobode, sigurnosti, pravde i otvorenosti prema svima, promovirajući
vrijednosti svakoga za dobrobit sviju.
Kada
neko kupi kuću, auto, finu odjeću, običaj je da mu se kaže: – MašaAllah, sretno
ti bilo, boljim zamijenio, baš ste se lijepo ponovili!
Čovjekova
duša je tada tužna, ako joj se ne omogući da se i ona novim ruhom ponovi.
O, vi
koji očekujete novu hidžretsku godinu, saberimo snage da se u njoj ponovimo
odjećom svjesnosti, praštanja, razumijevanja i da skinemo sa sebe odjeću
oholosti, hvalisanja, prigovaranja, napadanja, ponižavanja mržnje i distance.
Takvoj
se duši može reči: – MašaAllah, što nam se lijepo ponovila i još boljim se
okitila!
I
ashabi su morali iz svojih kuća seliti da bi duše svoje nastanili jer dušom
nenastanjene ne pitaj o njihovom stanju. Dušom nastanjeni Muhammed, a.s., nije
se pomirio da se nepravda bilo kojoj duši čini i da se, pored stana za tijelo,
i stan za dušu svima ne ponudi. Jer, samo nenastanjeni dušom, svoju porodicu,
djecu, drugog i drugačijeg iz njihovih kuća tjeraju.
Dok je
pravedni abesinski kršćanski vladar bio spreman život dati, da bi goste ashabe
štitio i pravo na vjeru i sigurnost im ponudio.
Braćo i
sestre, drage duše plemenite, šta mi danas ljudima nudimo?
Sve
sija noćnom rasvjetom, čudnim građevinskim oblicima i tehnologijom. Države i
gradovi puni blještavila, a bezbroj duhovnih beskućnika, koji zlo iz prošlosti
oživljavaju jer im je sadašnjost umrla, sramote jedni drugima otkrivaju jer
terapiju nemaju. Oni da se smiju i vesele ne umiju jer hidžru od dokazivanja,
promoviranja sebe i moći još nisu učinili.
Prije
se pobijeđivalo dobročinstvom, a sada školom i retorikom. Koga to mi slijedimo?
Da
podsjetim sebe i vas na putokaz Božiji: „Allah je zadovoljan prethodnicima
prvih iseljenika i pomagača, i svima onima koji su ih slijedili u dobročinstvu,
a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio džennetske bašče kroz koje
će rijeke teći, i oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki
uspjeh.“ (Teuba, 100.)
Molim
Svemilosnog da nam oprosti i da snage da oprostimo, da se dahom hidžre
povežemo, da se od svakog zla iselimo i da se u Kuću Mira, Sloge, Ljubavi i
Sigurnosti uselimo.
Ko se
radi Njega od svakog zla iseli, on će onog ko želi da ga obveseli!
Nek nam
je sretna Nova hidžretska 1440. godina!
Admin
__________________________________________________________________________________________
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN - KURBAN BAJRAM 2018. (1439. HG)
U prepunoj Kalačkoj džamiji klanjan je Kurban Bajram namaz 21.08.2018. Namaz je predvodio medresant Kalač P.
Administrator
------------------------------------------------------------------------------
U prepunoj Kalačkoj džamiji klanjan je Bajram namaz 05.07.2018. Namaz je predvodio medresant Kalač P.
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN - RAMAZANSKI BAJRAM 2018. (1438. HG)
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN - KURBAN BAJRAM 2017. (1438. HG)
U prepunoj Kalačkoj džamiji klanjan je Kurban Bajram namaz 01.09.2017. Namaz je predvodio medresant Kalač P.
CENTRALNA KURBAN-BAJRAMSKA SVEČANOST U CARSKOJ DŽAMIJI U PLAVU: BAJRAMSKA RADOST DA DONESE MIR, BEREKET I ZDRAVLJE
Autor: AAObjavljeno: 03. September 2017. god.
Kurban-bajram, jedan od dva najveća islamska praznika, počeo je u petak, 1. septembra klanjanjem bajram-namaza, molitve karakteristične za bajramske praznike, u džamijama širom Crne Gore, javlja Anadolu Agency (AA).
Centralna proslava Kurban-bajrama priređena je u Plavu, u Carskoj džamiji, gdje je bajram-namaz predvodio reis-ul-ulema Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić.
Reis Fejzić je u svom govoru vjernicima poželio da im bajramska radost donese „mir, Allahovu milost, bereket i zdravlje“.
„Kurbanska žrtva koju ćemo nakon bajram-namaza prinijeti ima mnogo slojevitije značenje od onog vidljivijeg. Kurban je istinski prinio onaj koji je odlučio da ovog jutra žrtvuje svoje loše misli, pogubne ideje, mržnju i nepravdu koju je činio. Kurban nas time obavezuje, ne samo pukom darežljivošću i razmjenom bajramskih čestitki. Sebičnost je žrtva koju prinosimo ovoga jutra. Pored žrtve i imetka, žrtvujmo ovog jutra i sve barijere koje su nas razdvajale“, kazao je Fejić.
ADMIN
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________
U prepunoj Kalačkoj džamiji klanjan je Bajram namaz 25.06.2017. Namaz je predvodio medresant Kalač P.
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN - RAMAZANSKI BAJRAM 2017. (1438. HG)
Administrator
_________________________________________________________________________________________________________________
NA KRAJU RAMAZANA 1438. H. / 2017. GODINE
Autor: Nezim Halilović Muderris
Objavljeno: 23. June 2017. 17:06:48.BNET.ba
Braćo i sestre u
islamu! Tema naše današnje hutbe je Na kraju ramazana 1438. H. / 2017. godine.
Danas, u posljednjoj
ramazanskoj džumi srca postača su radosna zbog toga što su iskreni mu’mini uz
Allahovu, dželle še’nuhu, pomoć gotovo ispostili još jedan ramazan i time
učvrstili jedan od pet stubova islama i posvjedočili svoju iskrenost u vjeri!
Neka se zato raduju vjernici, uvjereni da su im svi njihovi ibadeti u mubarek
ramazanu primljeni, a grijesi oprošteni! Radujmo se i budimo zahvalni Allahu,
azze ve dželle, na rodnoj kiši koju nam je On, subhanehu ve te’ala, Svojom
milošću tokom ramazana spuštao da oživi obamrlu bosansku zemlju i napoji stoku
i usjeve, a neki od nas to zbog naših grijeha i nemara nismo zaslužili!
Kaže Allah, subhanehu
ve te’ala, u ajetima 7. - 10. Sure Eš-Šems:
وَنَفْسٍ
وَمَا سَوَّاهَا(7) فَأَلْهَمَهَا فُجُورَهَا وَتَقْوَاهَا(8) قَدْ أَفْلَحَ مَنْ
زَكَّاهَا(9) وَقَدْ خَابَ مَنْ
دَسَّاهَا(10)
…I duše i Onoga koji je stvori(7) pa je nadahnu griješenju i
bogobojaznosti!(8) Spašen je onaj ko je očisti,(9) a izgubljen je onaj ko je
uprlja!(10)
Zato neka se u ovim
danima raduju oni koji su svoju dušu očistili, a neka tuguju i neka učine
iskrenu tevbu (pokajanje) oni koji su svoju dušu uprljali!
Kaže Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Ahmed, da je ummet
počašćen u ramazanu sa pet stvari sa kojima nije počašćen bilo koji drugi
ummet, a kao peta odlika se navodi:
"...وَيُغْفَرُ لَهُمْ فِى آخِرِ
لَيْلَةٍ." قِيلَ: "يَا رَسُولَ اللَّهِ،
أَهِىَ لَيْلَةُ الْقَدْرِ؟" قَالَ: "لاَ، وَلَكِنَّ الْعَامِلَ
إِنَّمَا يُوَفِّى أَجْرَهُ إِذَا قَضَى عَمَلَهُ"
(أحمد)
„...Opraštaju im se grijesi zadnju noć!» Neko reče: «Je li
to Noć Kadra?» Reče: «Ne, jer radnik prima punu nagradu tek onda kada u
potpunosti završi posao!» (Ahmed)
Danas su srca mu'mina
zadovoljna, jer smo nakon prve dvije trećine ramazana proteklih noći u neparnim
noćima u posljednjoj trećini ramazana tragali za Noći Kadra, što ćemo
inša-Allah učiniti i večeras, jer je Noć Kadra vrijednija od hiljadu mjeseci, a
sutra se inša-Allah završava ovogodišnji ramazan, u kojem smo postili u ime
našeg Gospodara, čvrsto Ga vjerujući i nadajući se samo Njegovoj nagradi. Zbog
toga su ovo trenuci u kojima učimo dove i činimo istigfar (traženje oprosta) i
nadamo se da će nam naš post biti primljen, a za ispravan post nema druge
nagrade sem dženneta. Pa neka su sretni oni čije tevbe su primljene, neka se
raduju oni koji se u ramazanu potpuno očistiše od grijeha, oni koji su
pobijedili sebe, svoj nefs i proklete šejtane, oni koji su se postom uzdigli na
više deredže imana i takvaluka (bogobojaznosti), a to su oni koji žude za
džennetima čija su prostranstva kao nebesa i Zemlja!
Braćo i sestre, ako
ispraćamo ramazan, sa njim ne ispraćamo pokornost Allahu, azze ve dželle,
bogobojaznost i ustrajnost; naprotiv odlaskom ramazana mi jačamo našu vezu sa
Allahom, subhanehu ve te'ala, i potvrđujemo da ćemo inša-Allah biti još bolji i
snažniji u svome dinu. Oni koji nakon ramazana zaborave na namaz, Kur'an i
džemat, oni pokazuju svoju slabost i površnost u vjerovanju i potvrđuju da nisu
položili ramazanski ispit.
Vjernik ne smije
posustati u ibadetima sve do smrti, baš kao što Allah, dželle še’nuhu, kaže
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u 99. ajetu Sure El-Hidžr:
وَاعْبُدْ
رَبَّكَ حَتَّى يَأْتِيَكَ الْيَقِينُ
Robuj svome Gospodaru, sve dok ti smrt ne dođe!
Imam Hakim bilježi
hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
عَنْ كَعْبِ بْنِ عُجْرَةَ
رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ
رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ
عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: "أُحْضُرُوا الْمِنْبَرَ"، فَحَضَرْنَا، فَلَمَّا
ارْتَقَى دَرَجَةً قَالَ: "آمِينَ"، فَلَمَّا ارْتَقَى
الدَّرَجَةَ الثَّانِيَةَ، قَالَ" آمِينَ"، فَلَمَّا ارْتَقَى
الدَّرَجَةَ الثَّالِثَةَ قَالَ "آمِينَ"، فَلَمَّا نَزَلَ
قُلْنَا: "يَا رَسُولَ اللَّهِ،
لَقَدْ سَمِعْنَا مِنْكَ الْيَوْمَ شَيْئًا
مَا كُنَّا نَسْمَعُهُ؟" قَالَ:
"إِنَّ جِبْرِيلَ عَرَضَ لِي فَقَالَ:
"بَعُدَ مَنْ أَدْرَكَ رَمَضَانَ
فَلَمْ يُغْفَرْ لَهُ." قُلْتُ: آمِينَ، فَلَمَّا
رَقِيتُ الثَّانِيَةَ قَالَ: "بَعُدَ مَنْ ذُكِرْتَ
عِنْدَهُ فَلَمْ يُصَلِّ عَلَيْكَ
فَقُلْتُ: آمِينَ، فَلَمَّا رَقِيْتُ
الثَّالِثَةَ قَالَ: "بَعُدَ مَنْ أَدْرَكَ
أَبَوَيْهِ الْكِبَرُ عِنْدَهُ أَوْ أَحَدَهُمَا فَلَمْ
يُدْخِلَاهُ الْجَنَّةَ." قُلْتُ: آمِينَ" (حاكم)
Prenosi Ka'b ibn Udžre, radijallahu anhu, da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Priđite minberu!“, pa smo prišli. Kada se
popeo na prvu stepenicu, kazao je „Amin!“, potom se popeo na drugu stepenicu i
rekao „Amin“ i kada se popeo na treću stepenicu rekao je „Amin“. Kada je sišao
sa minbera, rekosmo: „Allahov Poslaniče, od tebe smo danas čuli nešto što nismo
čuli ranije?“ Reče: „Došao mi je Džibril i rekao. „Neka je daleko onaj ko
dočeka ramazan, a ne bude mu oprošteno!“ Pa sam rekao: „Amin.“ Kada sam se
popeo na drugu stepenicu, rekao je: „Neka je daleko onaj u čijem prisustvu se
spomeneš, a ne donese na tebe salavat!“ Pa sam rekao: „Amin.“ Kada sam se popeo
na treću stepenicu, reče: „Neka je daleko onaj kod koga starost dožive
roditelji ili jedan od njih, a ne uvedu ga u džennet!“ Rekoh: „Amin!“ (Hakim)
Braćo i sestre,
uistinu su nesretni oni koji su u ramazanu bili nemarni, koji su bez opravdanog
razloga mrsili, a posebno oni koji su to činili javno, oni koji su neredovno
klanjali, oni koji su umjesto učenja Kur'ana ili njegova slušanja učili i
slušali ono što je Gospodar zabranio, oni koji su umjesto bereketa sehura i
iftara u svojim kućama imali uobičajena tri obroka, oni koji su umjesto u
namazu, zikru i i'tikafu u džamijama, ramazanske noći provodili u kafanama i
diskotekama, oni koji su se zaboravili ko su i zašto su na ovoj Zemlji, oni
koji svojim ponašanjem izazivaju Allahovu, azze ve dželle, srdžbu!!!
Danas je braćo i
sestre Svjetski dan Kudsa, pa se u ovom mubarek danu i narednim danima sjećajmo
iskrenim dovama naše braće i sestara u okupiranoj Palestini, koja je predmetom
kontinuiranih cionističkih napada. Ono što nas posebno treba zabrinuti je bezdušan
i nemaran odnos međunarodnih institucija po pitanju stradanja palestinskog naroda,
koji cionisti punih 69 godina sistematski biološki uništavaju, a njihovu
imovinu otimaju i naseljavaju pridošlim cionistima iz različitih dijelova
svijeta.
Zato imajmo na umu
tri naše obaveze prema našoj ugroženoj braći u Palestini: 1) naše iskrene dove
Allahu, subhanehu ve te'ala, za njihovu pomoć, 2) pružanje im materijalne
pomoći i 3) razvijanje svijesti u krugovima naših porodica i šire po pitanju
Palestine i Kudsa, gdje je Mesdžidu-l-Aksa, prva Kibla i treći Harem muslimana!
Braćo i sestre, neka
vam je mubarek ostatak ramazana! Neka su vam hairli dani Ramazanskog bajrama i
da ih inša-Allah još puno dočekamo u još jačem imanu, miru, sreći, blagostanju
ummeta i u našoj cjelovitoj i prosperitetnoj domovini Bosni i Hercegovini!
Molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da nas učvrsti na putu
islama! Da pomogne svoj našoj ugroženoj i obespravljenoj braći i sestrama, a
posebno onima u Palestini, Siriji, Iraku, Kašmiru, Burmi, Jemenu, Libiji i
Egiptu! Da od nas primi namaze, post, učenje Kur'ana, zekat, sadekatu-l-fitr,
dove i sva dobra djela koja učinismo u mubarek ramazanu! Da nas sačuva
iskušenja koja ne možemo podnijeti! Da se smiluje našim umrlim roditeljima i
precima, koji su Allahovom, dželle še'nuhu, voljom na nas prenijeli svjetlo
dina! Da našu djecu i potomke učini boljim čuvarima Dina i Domovine od nas,
radostima naših očiju i srca i prvacima ummeta! Da nam oprosti grijehe i uvede
nas u obećane džennete, u društvu sa poslanicima, iskrenim, šehidima i dobrim
ljudima!
وَالسَّلَامُ
عَلَيْكُمْ وَرَحْمَةُ اللهِ!
___________________________________________________________________________________________________________________
HIDŽRETSKA NOVA GODINA 1438.
Nova
1438. hidžretska godina nastupa u subotu, 1. oktobra 2016.
Nova 1438. hidžretska godina nastupa 1. oktobra sa zalaskom sunca
(18.35 sati). Muslimani širom svijeta svake godine svečano, u duhu vjere,
proslavljaju hidžretsku godinu koja je nastupila. Muslimani je obilježavaju uz predavanja te učenjem dova i ilahija.
Hidžretska nova godina se računa od Hidžre, preseljenja
vjerovjesnika Muhammeda i prvih muslimana iz Meke u Medinu, što se dogodilo
622. godine prema gregorijanskom kalendaru.
Jedanaest dana je kraća nego godina prema sunčevom kalendaru, što
čini da se datum Hidžretske nove godine razlikuje svake godine.
Hidžretska godina traje
blizu 354 dana, a sastoji se od 12 mjeseci. Jedanaest dana je kraća nego godina
prema sunčevom kalendaru, što čini da se datum Hidžretske nove godine razlikuje
svake godine.
Hidžretska nova godina je državni praznik u zemljama kao što su: Bangladeš,
Komori, Džibuti, Egipat, Indonezija, Irak, Iran, Jordan, Kuvajt, Libanon,
Libija, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Maroko, Senegal, Sudan, Tunis,
Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen.
|
|
Definicija
Hidžre:
Hidžra je kada covjek mora da napusti svoje mjesto zbog ugroženosti kada mu
prijeti opasnost po život, čast, imetak i kada mu nisu dozvoljene vjerske
slobode. Ne svojom voljom, covjek tada riješi iseliti se (hidžra) u neko
drugo mjesto, gdje mu nece prijetiti opasnost po život, čast, imetak i da ce
moci nesmetano da izvršava vjerske dužnosti ali sa namjerom da se ponovo
vrati u svoje mjesto, kada se za to steknu uslovi.
|
Hidžra iz Mekke u Medinu, 622. godine po Isa a.s. je bio veliki i težak
zadatak i ispit za ashabe i Muhammeda a.s. Bio je to ispit spremnosti na žrtvu
na Allahovu dž.š. putu i provjera jacčne njihova imana. Hidžra dolazi kao
nužnost nakon stavljanja muslimana u totalnu izolaciju, nakon hidžre u
Abesiniju, neuspjelih pokušaja da'we u Taifu i svakodnevnih napada na
muslimane. Muslimani su zajedno sa Poslanikom s.a.v.s. bili prinudeni da
napuste svoje kuće, rodni kraj i svu imovinu, da bi dobili slobodu.
O tome govori 100. ajet Sure En-Nisa:
"Onaj ko se iseli Allaha radi naći ce na Zemlji mnogo mjesta, uprkos
svojih neprijatelja i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj, radi Allaha
i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. -
Allah mnogo prašta i milostiv je."
Sastanci na Akabi sa muslimanima Medine su bili priprema za hidžru. Prvom
susretu na Akabi, jedanaeste godine po poslanstvu, je prisustvovalo šest
Jesribljana, sa kojima Muhammed a.s. šalje mladog ashaba Mus'aba ibn Umejra
r.a. da Medinelije podučava islamu. Na drugom sastanku na Akabi je
prisustvovalo 12 ljudi, kada su se prvi put zavjetovali Poslaniku s.a.v.s. na
vjernost. Na trećem susretu, juna 622.g., kada se daje 'Velika zakletva'
prisustvovala su 73 muškarca i dvije žene. Tom prilikom su se Medinski
muslimani zavjetovali na:
1) Poslušnost i pokornost u cinjenju dobra.
2) Opskrbu u olakšici i poteškoći.
3) Naredivanje dobra i zabranjivanje zla.
4) Cinjenje dobra u ime Allaha dž.š. i ne bojanje prigovora prijekornika.
5) Potpomaganje Poslanika s.a.v.s. kada od njih zatraži pomoći pružanje mu
zaštite kao što štite sami sebe i svoje porodice.
|
| |
Nakon prihvacanja ugovora, jedan od prisutnih muslimana iz Jesriba je upitao:
"Znate li vi da ovo znači objavljivanje rata protiv crvenih i crnih ljudi
(protiv cijelog svijet)?", a oni su odgovorili potvrdno. Potom je
uslijedilo bratsko rukovanje i izabrano je dvanaest poglavara (predstavnika:
devet iz plemena Hazredž, a tri iz plemena Evs), sa zadatkom da oni budu
odgovorni za provedbu odredbi ugovora.
Prokleti šejtan nakon sklopljenog ugovora na Akabi sa jednog uzvišenja poziva
mušrike da uhvate živog Muhammeda s.a.v.s. i njegove ashabe! Muhammed s.a.v.s.
nareduje prisutnim muslimanima da se raziđu, a oni već pokazuju spremnost da se
bore protiv Mekkelija, što Muhammed s.a.v.s. odbija, jer za to nema dozvolu od
Allaha dž.š.
Nakon ovog trecćg susreta na Akabi, Poslanik s.a.v.s. nareduje da ashabi počnu
sa hidžrom u Medinu, a za oko dva mjeseca, mušrici Mekke sazivaju Parlament, na
kojem se raspravljalo o konačnom i tajnom zadavanju udarca Poslaniku s.a.v.s.
Sastanku prisustvuje i prokleti šejtan u liku starca 'iz Nedžda'. Tada je
prihvacćn prijedlog Ebu Džehla, koji je podržao i prokleti Iblis, a sastojao se
u tome: 'Da se iz svakog plemena uzme najsnažniji mladić, da im se podijele
ubojite sablje i da svi zajedno odu i ubiju Muhammeda s.a.v.s., kako bi se na
taj način izbjegla osveta Benu Abdu-l-Menafa, koji ne bi bili u stanju da
objave rat svim Mekkelijama.' Zadatak se imao izvršiti odmah.
Nakon toga dolazi Džibril, koji po vahju od Allaha dž.š. obavještava Poslanika
s.a.v.s. o zavjeri mušrika i o Allahovoj dozvoli da on i njegov vjerni ashab
Ebu Bekr r.a. napuste Mekku. Džibril mu je odredio vrijeme hidžre, upozorivši
ga da te noći ne spava u svojoj postelji. Po padu mraka, mušricki mladići su
opkolili kuću, sa ciljem da ubiju Muhammeda a.s. u ponoć.
O tome govori 30. ajet Sure El-Enfal:
"I kada su ti nevjernici zamke pleli, da bi te u tamnicu bacili ili te
ubili ili te protjerali; oni su zamke pleli a Allah ih je ometao, jer to Allah
najbolje zna!"
Hidžra u Medinu je za razliku od hidžre u Abesiniju bila farz, jer se u Medini
trebala formirati jaka zajednica, koja će moći štititi interese islama i
muslimana.
27. noć mjeseca safera (12. septembar 622.g.), Muhammed s.a.v.s. govori
amidžiću Aliji ibn Ebi Talibu: "Spavaj u mojoj postelji, ogrni se mojom
zelenom burdom (ogrtačem) i neće te inša-Allah zadesiti nikakva neprijatnost od
njih."
Potom je izašao iz kuće uzevši pregršt pijeska i bacivši ga mušricima koji su
bili rasporedjeni oko kuće, na glave, pa im se vid oduzeo i nisu ništa vidjeli.
Pri tome je učio: "I ispred njih i iza njih i na njihove oči smo
koprenu poštavili i zato oni ne vide." (Suretu-l-Jasin,9)
Kada su se mušrici probudili, Muhammed s.a.v.s. je sa Ebu Bekrom već bio u
pecini Sevr, gdje su se zadržali tri dana. Mekkelije organiziraju potjeru, ali
svi ti pokušaji ostaju uzaludni. Na putu do Medine, vodio ih je iskusni vodic
Abdullah ibn Urejke El-Lejsi. U mjesto Quba Poslanik s.a.v.s. je zajedno sa Ebu
Bekrom stigao 8. rebiu-l-evvela (23 septembra) 622.
Muslimani su bili presretni dolaskom Poslanika s.a.v.s., koji je na putu hidžre
proveo 11 dana, a taj put je dužine oko 400 kilometara. Muhammed s.a.v.s. je
prolazeći kroz mjesto Quba, u njemu izgradio mesdžid i obavio prvu džumu-namaz
sa muslimanima. Po dolasku u Medinu je izgradio i prvu džamiju (Džamiju Quba).
|
| |
Šta
je Hidžretska godina?
Preseljenje Poslanika
Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu zove se Hidžra i polazna je
tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Ovaj znameniti dogadaj
muslimani su uzeli za početak svoje ere. Prema proračunu, Hidžra se dogodila
20. septembra 622. godine. Utvrdivanje ovog dogadaja kao početka računanja
vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre.
Mjesec Muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo
počinjalo s radom nakon povratka sa hadža. Era je, tako, započela ne sa danom
Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca Muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je
bio petak, 16. temuz (juli) 933. godine seleukidske ere i 622. godine
julijanskog (gregorijanskog) kalendara.
Hidžretska godina ima takode dvanaest mjeseci:
1.Muharrem, 2.Safer, 3.Rebiu-l-evvel, 4.Rebiu-l-ahir, 5.Džumade-l-ula,
6.Džumade-l-uhra, 7.Redžeb, 8.Ša'ban, 9.Ramazan, 10.Ševval, 11.Zu-l-ka'de,
12.Zu-l-hidždže, koji se broje prema Mjesečevim fazama. Za razliku od Sunčeve
godine, Mjesečeve faze su kraće od Sunčevih za deset dana zbog toga hidžretska
godina ima 355 dana. Prva Hidžretska godina se broji od kada je Poslanik
Muhammed s.a.v.s. sa svojim slijedbenicima pod prisilom mekkelija načinio
preseljenje (hidžru) iz Mekke u Medinu 622. godine.
Allah dž.š. kaže: "Broj mjeseci u Allaha dž.s. je dvanaest, prema
Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta:
to je prava vjera. U njima ne griješite!" (Et-Tevba, 36)
U ova četiri sveta mjeseca ubraja se mjesec Muharrem, čiji je deseti dan Jevmu
ašura. Poslanik s.a.v.s. je za vrijeme svoga boravka u Mekki postio ovaj dan
zajedno sa Kurejšijama Mekke. Nakon što je ucinio hidžru u Medinu zatekao je
Jevreje da poste ovaj dan, upitao ih je zbog čega poste taj dan, na što su mu
oni odgovorili: "Ovo je velik dan, u njemu je Allah dž.š. izbavio Musa'a
a.s. i njegov narod od silnika Faraona i njegova naroda, pa je Musa'a a.s iz
zahvale Allahu dž.š. postio ovaj dan, pa ga i mi postimo."
Na šta je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Mi smo preci kod Musa'a a.s. od
vas.", pa je postio taj dan i naredio ashabima i Ensarijama da ga isto
tako poste, a zatim je rekao: "Ako dočekam sledecu godinu postiću i
deveti dan."
|
Resullah
s.a.v.s. je dodao i deveti dan da bi se u ovom ibadetu razlikovao od Jevreja.
Stim u vezi nalazimo i sljedeći hadis, gdje Poslanik s.a.v.s. kaže:
"Postite jedan dan prije i jedan dan poslije" (Muslim i Ebu
Džurejmeh)
A kolika je vrijednost mjeseca Muharrema i Jevmu ašure vidimo iz sljedecih
hadisa.
Rekao je Allahov poslanik Muhammed s.a.v.s.: "Najbolji post poslije
Ramazana kod Allaha dž.š. jeste post mjeseca Muharrema." (Muslim)
|
|
Prenosi
se takoder od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Najbolji
post poslije posta mjeseca Ramazana jeste post Allahova mjeseca u kojem ga
molite, post mjeseca Muharrema, a najbolji namaz posle propisanog farz-namaza
jeste Kijamu lejl, noćni namaz." (Muslim)
Od blagodati ovog mjeseca jeste opraštanje tj. brisanje manjih grijeha onom
ko isposti ovaj dan, kao što se prenosi od ibn Katadeh r.a. koji kaže:
Upitan je Poslanik s.a.v.s. o postu desetog dana u mjesecu Muharremu pa je
rekao: "On je iskup (manjih grijeha) za prošlu godinu."
|
Muslimanska
godina i njen značaj
Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i
godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara.
Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera,
neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra
-preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu.
Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i
otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala,
ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega,
napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do
svoje smrti.
Hidžretska godina se tako zove, jer se računa od Hidžre,
preseljenja Muhammeda a.s, i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Za početak je
uzet 1. Muharrem, a to je petak 16. 07. 622.god. po rođenju Isa a.s.Ona se zove
i muslimanska godina pošto po njoj svi muslimani regulišu vrijeme i početak
obreda posta, hadždža i dr.Naziv arapska godina nosi zato što arapsko-islamske
zemlje službeno koriste kao kalendar. Zanimljivo je da kod nas hidžretski kalendar bio u upotrebi preko 400.god. Kaže se i
mjesečava godina, pošto se veže za pojavu i kretanje Mjeseca.
Jedan hidžretski mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sahata, 44 minute
i 3 sekunde, ali se radi lakšeg računanja zaokružuju na 29, odnosno 30 dana,
ali ne naizmjeničnim strogim redosljedom, pošto se mogu ponoviti uzastopno dva,
tri, pa i četiri mjeseca po 30, odnosno 29 dana. U ciklusu od 30 godina,
Hidžretska godina ima 19 godina od 354 dana, a 11 prestupnih godina od 355
dana. Ona se kreće od Sunčane godine za 10 ili 11 dana pa kroz 33 godine svaki
mjesec prođe kroz sva četiri godišnja doba. Npr. mjesec ramazan u periodu od 33
godine posti se u svakom godišnjem dobu. I ovo je milost od Allaha, dž.š, da ne
bi jedni muslimani imali ramazan stalno zimi, a jedni stalno ljeti, kada se
znatno duži dani.
Dan u muslimanskom kalendaru počinje od zalaska Sunca u akšam i
traje do slijedećeg zalaska.
Sedmica (hefta) počinje petkom kada se klanja džuma namaz, obavezni
namaz u džematu u podnevsko vrijeme. I Arapi i Turci petak zovu džum'a
(jevmul-džumuati).
Hidžretski mjeseci i određivanje njihovog početka
Allah, dž.š, kaže: "I Mjesecu smo odredili položaje i on se
uvijek ponovo vraća kao stari, savijeni palmin prut." Mjesec ima
četiri faze i to: mladi Mjesec (Hilal), prva četvrt, puni mjesec – uštap (Bedr)
i posljednja četvrt. Ove faze ili mijene u nekoliko su vezane za četiri sedmice
u kalendaru. Mjesec je okrenut Zemlji uvijek istom stranom svoje površine. Na
sjevernoj polutki Zemlje (kod nas) mladi mjesec ispupčenom stranom uvijek je
okrenut na desno, a stari na lijevo.
Šeriatski propis o početku mjeseca određuje da mjesec počinje od
one večeri u kojoj se prvi put vidi mladi Mjesec (Hilal) i to po zalasku Sunca,
ili kad se nabroji 30 dana prošlog mjeseca (Tekmili-selasin).
Na početak hidžretskog mjeseca ne utječu mjesne razlike i različita
područja. Područje naše pripada zoni srednje-evropskog vremena, i samo je
sahat ranije u odnosu na zapadno-evropsku zonu (Engleska-Grinič), odnosno sahat
kasnije u odnosu ne istočno-evropsku zonu kojoj pripadaju Turska, Egipat i
ostale Arapske zemlje (Bliski istok).
Te razlike su zanemarljive u pitanju zajedničkog početka
hidžretskog mjeseca. Ovo se odnosi čak na sva područja na Zemlji gdje žive
muslimani. Na Kongresu u Tunisu (1981. god.) komisije iz islamskih zemalja za
izradu jedinstvenog takvima, delegat iz Indonezije naglasio je da je udaljenost
između najistočnije i najzapadnije tačke u kojima žive muslimani razlika od
devet sahata, noć im je jedna pa viđenje na kraju te linije zapadno vrijedi i
za istočnu tačku u pitanjima početka hidžretskih mjeseci. To znači, da
muslimani i na istoku i na zapadu i gdje žive mogu i moraju imati isti početak
i kraj ramazana, Bajrame, dan Arefata kao i druge obrede i praznike . Temelj za
početak hidžretskog mjeseca je viđenje Mlađaka, bilo golim okom ili putem
aparata iz opservatorija. Predložena je i karta mjesta odakle se može vidjeti
mlađak, sa popisom 31 zemlje.
Kod nas mladi Mjesec primjećujemo tek drugu ili treću noć, kada se
udalji dovoljno od Sunca, a samo u rijetkim slučajevima (u proljeće) kada je
star jedan dan. Međutim, putem satelita i telekomunikacijskih veza sa islamskim
zemljama za veoma kratko vrijeme možemo saznati početak pojedinih hidžretskih
mjeseci.
U Mekki je izgrađena moderna opservatorija za viđenje Mlađaka i
praćenje kretanja Mjeseca. Mekka je centar svijeta, prije svega islamskoga
svijeta, rodno mjesto Muhammeda, a.s, iz nje potiče objava Kur'ana i širenje
islama, ona je sveti grad muslimana i mjesto obreda hadždža. Prirodno je da ona
bude najmodernija kod određivanja početka hidžretskih mjeseci. Onoga dana kada
se muslimani istinski vrate islamu i slože se po ovim pitanjima, molimo Allaha,
dž.š, da to bude što prije, biće nam jednaki počeci hidžretskih mjeseci i
vjerskih obreda.
Odabrani mjeseci i dani i islamski praznici u hidžretskoj godini
Hidžretska godina ima 12 mjeseci. O tome govori i Kur'an:
"Broj mjeseci u Allaha je 12, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je
nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta..." (Tevbe, 36) Hidžretski
mjeseci su: muharrem, safer, rebiul-evvel, rebiul-ahir, džumadel-ula,
džumadel-uhra, redžeb, šaban, ramazan, ševval, zul-kade i zul-hidždže.
Najodabraniji mjesec je mubarek ramazan, mjesec bereketa i Allahove
milosti kojeg muslimani poste. Najboljih deset noći u godini su zadnjih deset
noći mjeseca ramazana jer je u njima najodabranija noć u godini mubarek noć
Lejletul-kadr.
Najodabranijih deset dana u godini je prvih daset dana mjeseca
zul-hidždžeta, zbog toga što je u njima dan Arefata, a on je najbolji dan u
godini.
Mjesec šaban je pred ramazanski mjesec u kojem se muslimani
pripremaju za ramazan.
Mjeseci hadždža su: ševval, zul-kade i polovina zul-hidždžeta, kad
se vrše pripreme, odlazi i izvršavaju obredi hadždža.
Odabrani dan za muslimane je petak kada se obavlja džuma-namaz. U
sredinama gdje žive muslimani petak bi trebao biti slobodan dan, kao što židovi
imaju subotu ili hršćani nedelju.
Od odabranih dana je i 10. muharrem (jevmul-ašura) koji je lijepo
postiti.
Muslimani imaju svoja dva praznika, dva Bajrama. Ramazanski bajram
ima tri dana, a Kurban-bajram četiri dana.
Prvi muharrem, kada počinje nova hidžretska godina nema obilježje
praznika u arapsko-islamskom svijetu.
Pošto je bila riječ o hidžretskoj, odnosno mjesečevoj godini, na
kraju da spomenemo prijevod dove koju je učio Muhammed, a.s, kada bi ugledao
mladi Mjesec:
"Allahu, podari nam u ovom mjesecu bezbjednost, sreću,
sigurnost u Islamu, mir, zdravlje i dobru opskrbu. Uputi nas na ono što Ti
želiš i čime Si zadovoljan.! A onda bi gledajući u mlađak dodao:
"Naš i Tvoj Gospodar je Allah".
SREĆNU I USPJEŠNU HIDŽRETSKU 1438. GODINU
ŽELI VAM
ADMINISTRATOR
_____________________________________________________________________________
KURBAN BAJRAM 2016.GODINE
Draga braćo i sestre, dragi prijatelji,
Želimo srećan Kurban Bajram, vama i vašim porodicama, zdravlje sreću i napredak - ,, KURBAN BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN''
U prepunoj džamiji u Kalačama, 12.09.2016.god., klanjan je Kurban Bajram namaz. Namaz je predvodio medresant Kalač.
Administrator.
__________________________________________________________________________________________________________________
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
05.07.2016.GODINA
Dana 05.07.2016.god.u 5h i 45 min. u prepunoj Džamiji u Kalačama, klanjan je Bajram namaz koji je imamio medresant B. Kalač
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
ZRAVLJE I NAPREDAK ŽELI VAM
Administrator
________________________________________________
Ramazan - mjesec oprosta
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić i predstavnici političkih partija uputili su, pripadnicima islamske vjere u našoj zemlji i dijaspori, čestitku povodom početka mjeseca Ramazana.
"Ramazanski post je mir s Bogom, samim sobom i ljudima oko sebe. On traži lijepu misao, riječ i djelo. Post je istinsko osvajanje slobode, jer nas čini gospodarima, a ne robovima, sopstvenih poriva i strahova. U njemu duhovnost odbija okove materijalnog i odlaže trenutno zadovoljenje zarad vječnog. Bliskost sa Allahom i sobom, koju dostižemo postom, jača našu solidarnost, merhamet, pravednost i istinoljublje", naveo je, u čestitki, Fejzić.
U Ramazanu su objavljene prve Kur’anske riječi:
"
i
,,Čitaj, uči, proučavaj!".
"One nas obavezuju na znanje i nauku, kao jedini put do istine. Blagi mjesec je prilika za podsjećanje na te i druge vječne poruke Kur’ana i za jasno razdvajanje istine od manipulacije, nauke od ideologije, dobra od zla. Dragi vjernici, Sa ovim Allahovim poukama stupamo u Ramazan, sa nadom i htijenjem da promijenimo naše stanje i stanje onih oko nas ka boljem sjutra. Činimo dovu Allahu, dž.š., da nam pomogne i primi naš post i da nas u blagom mjesecu obaspe milošću i oprostom. U to ime, srdačno vam čestitam: Ramazan šerif mubarek olsun!", navodi se u čestitki.
Izvor:RTCG.me,06.06.2016.g.
________________________________________________________________________________________
U SUSRET RAMAZANU 1437.H./2016. GODINE
Braćo i sestre u islamu. Tema naše današnje hutbe je U
susret ramazanu 1437.H./2016. godine.
Akšamom i teravih-namazom u nedjelju naveče inša-Allah ulazimo u mubarek mjesec
ramazan, mjesec: Allahove, subhanehu we te'ala, neizmjerne milosti, mjesec
Kur'ana, koji je „uputa svjetovima“, Noći Kadra, koja je vrijednija od hiljadu
mjeseci, bitke na Bedru, oslobađanja Meke i drugih značajnih događaja iz
historije islama, mjesec međumuslimanske solidarnosti, mjesec iftara i sehura,
mjesec pojačanog ibadeta i raznih ljepota koje ga krase i čine posebnim u
odnosu na druge mjesece.
Kaže Allah, dželle še'nuhu, u 183. ajetu Sure El-Bekare:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا
كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِنْ قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ
O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima
prije vas, da biste bili bogobojazni.
Citiranim ajetom Allah, subhanehu ve te'ala, naređuje ummetu Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, post, koji je bio naređen i prošlim narodima, a
glavni cilj posta je bogobojaznost. Neka zbog toga predstojeći ramazan bude
mjesecom naše iskrene bogobojaznosti i odluke da sve što radimo bude samo u
Allahovo, azze ve dželle, ime i radi postizanja Njegova, dželle še'nuhu,
zadovoljstva!
Dalje Allah, subhanehu ve te'ala, u 184. ajetu Sure El-Bekare
kaže:
أَيَّاماً مَعْدُودَاتٍ فَمَنْ كَانَ مِنْكُمْ مَرِيضاً أَوْ عَلَى سَفَرٍ
فَعِدَّةٌ مِنْ أَيَّامٍ أُخَرَ وَعَلَى الَّذِينَ يُطِيقُونَهُ فِدْيَةٌ طَعَامُ
مِسْكِينٍ فَمَنْ تَطَوَّعَ خَيْرًا فَهُوَ خَيْرٌ لَهُ وَأَنْ تَصُومُوا خَيْرٌ
لَكُمْ إِنْ كُنْتُمْ تَعْلَمُونَ
I to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na
putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog
siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je,
neka znate, da postite.
U prvo vrijeme islama, post je bio propisan po tri dana, u sva¬kom
mjesecu, da bi se taj propis potom derogiralo i zamije¬nio postom mjeseca
ramazana.
Rekao je Muaz ibn Mes'ud, radijallahu anhu: "Ovaj post bio je šerijatski
određen još od vremena Nuha, alejhis-selam, sve dok to Allah, azze ve dželle,
nije dokinuo i zamijenio ga postom mjeseca ramazana. Bilo im je propisano:
“Kada neko klanja večernji namaz i ode na spavanje, zabranjeni su mu hrana,
piće i žene, do istog vremena."
Slijedeći ajet Sure El-Bekare govori o tome da je u mjesecu ramazanu počela
objava Kur'ana, a zatim Allah, dželle še'nuhu, ponovo naređuje post, te da oni
koji su bolesni ili na putu naposte propuštene dane. Ajet završava riječima da
Allah, subhanehu ve te'ala, vjernicima želi olakšati, a ne otežati...
Nakon ova tri ajeta u kojima se govori o propisima posta, u 186. ajetu se
govori o primanju dove onoga koji se obrati Allahu, azze ve dželle, da bi već u
slijedećem ajetu ponovo govorio o propisima vezanim za post.
Kaže Allah, dželle še'nuhu, u 186. ajetu Sure El-Bekare:
وَإِذَا سَأَلَكَ عِبَادِي عَنِّي فَإِنِّي قَرِيبٌ أُجِيبُ دَعْوَةَ الدَّاعِي
إِذَا دَعَانِي فَلْيَسْتَجِيبُوا لِي وَلْيُؤْمِنُوا بِي لَعَلَّهُمْ يَرْشُدُونَ
A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam sigurno blizu: odazivam se
dovi onoga koji čini dovu, kada Mi se obrati. Zato neka se oni pozivu Mome
odazovu i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu!
Smještanje ovog ajeta u ovaj kontekst daje poruku da je dova pogotovo u
ramazanu kabul. To je ujedno poziv za vjernike da se iskreno obraćaju svome
Gospodaru i da se nadaju Njegovoj pomoći.
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu spominje trojicu ljudi, kojima
se dova ne odbija, a jedan od njih je i postač dok se ne iftari:
عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّه
عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: "ثَلَاثَةٌ لَا تُرَدُّ دَعْوَتُهُمُ: الصَّائِمُ
حَتَّى يُفْطِرَ وَالْإِمَامُ الْعَادِلُ وَدَعْوَةُ الْمَظْلُومِ يَرْفَعُهَا
اللَّهُ فَوْقَ الْغَمَامِ وَيَفْتَحُ لَهَا أَبْوَابَ السَّمَاءِ وَيَقُولُ
الرَّبُّ: "وَعِزَّتِي لَأَنْصُرَنَّكِ وَلَوْ بَعْدَ حِينٍ." (ترمذي)
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi we
sellem, rekao: »Trojici se dova ne odbija: postaču dok se ne omrsi,
pravednom vladaru i mazlumu (onome kome se čini nepravda). Nju Allah uzdiže
iznad oblaka i otvara joj nebeska vrata i kaže Gospodar: "Tako Mi Moje
Veličine i Uzvišenosti, pomoći ću ti, makar malo pričekao! "
(Tirmizija)
Prenosi Selman, radijallahu anhu: "Poslanik, sallallahu alejhi we sellem,
nam se obratio na kraju mjeseca ša'bana, rekavši: "Ljudi, dolazi
vam veliki, mubarek mjesec. U njemu je noć vrijednija od hiljadu mjeseci. Allah,
dželle še'nuhu, je u tom mjesecu strogo naredio post, a noćni namaz (teraviju)
je učinio dobrovoljnim. Ko se Allahu, dželle še'nuhu, u njemu približi kakvim
dobročinstvom, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. Ko obavi farz u
njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. On je mjesec
strpljivosti, a nagrada za nju je džennet. To je mjesec pomaganja i mjesec u
kojem se povećava nafaka vjernika. Ko u njemu priredi iftar i nahrani postača,
biće mu to uzrokom za oprost grijeha i oslobađanje od vatre, a dobiće i nagradu
postača bez umanjenja nagrade postaču." Tada ashabi rekoše:
"Poslaniče! Nismo svi u mogućnosti nahraniti postača!?" Muhammed,
ssallallahu alejhi we sellem, reče: "Ta nagrada pripada i onome
kod koga se postač omrsi hurmom, gutljajem vode ili gutljajem mlijeka. To je
mjesec čiji je početak milost, sredina oprost, a kraj oslobađanje od vatre. Ko
olakša svome potčinjenom u tom mjesecu, Allah, dželle še’nuhu, će mu oprostiti
grijehe i osloboditi ga od vatre. Nastojte u ovom mjesecu činiti četiri stvari;
dvije sa kojima ćete steći Allahovo, dželle še’nuhu, zadovoljstvo i dvije koje
su vam neophodne. Dvije stvari kojima ćete steći Allahovo, dželle še’nuhu,
zadovoljstvo su: šehadet (svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha, dželle
še’nuhu,) i da od Njega tražite oprost. Dvije druge stvari koje su vam
neophodne jesu: da Allaha, dželle še’nuhu, molite za džennet i tražite zaštitu
od vatre. Ko napoji postača, Allah, dždželle še’nuhu, će ga napojiti sa moga
izvora, tako da nakon toga neće ožedniti i kao takav će ući u
džennet!" (Ibn Huzejme)
Braćo i sestre, da li i mi spremno dočekujemo ovogodišnji ramazan, sa ciljem da
se u njemu približimo našem Gospodaru i zaslužimo Njegovu milost? Da li će se i
kod nas iftariti siromasi, rodbina i komšije ili će naši iftari biti poslovne
večere, za ugledne i uticajne pojedince, sa kojima nas veže dunjaluk i varljivi
i prolazni interesi? Da li ćemo u ramazanu obavljati farzove kako treba, hoćemo
li čuvati džemat i hoćemo li se potpuno očistiti, duhovno i tjelesno?!
RAMAZAN BUBAREK OLSUN!
BNET:Autor: Nezim
Halilović Muderris
Objavljeno: 03. June 2016.
_________________________________________________________________
RAMAZANSKI BAJRAM 1436.GOD phž.
17.07.2015.GODINA
Dana 17.07.2015.god.u prepunoj Džamiji u Kalačama, klanjan je Bajram namaz koji je imamio medresant B. Murić
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
ZRAVLJE I NAPREDAK ŽELI VAM
Administrator
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
----------------------------------------------------------------------
MUBAREK RAMAZAN OLSUN 2015. (1436. po HDZ.)
18.06.2015.g.
želi vam
Admin
Prvi dan ramazana-početak posta - četvrtak, 18. juni 2015.
Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je
naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec
dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji
nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina
muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za
deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.
Dan pobjede na Bedru - subota, 04. juli 2015.
Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega, iz Meke u Medinu, odnosno
624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Meke, iako su
bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti. Ova pobjeda je
potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog
poluotoka. Lejletu-l-kadr - ponedjeljak, 13. juli 2015.
Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur'ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći
posvećeno jedno cijelosti poglavlje Kur'ana. To je "noć bolja od hiljadu mjeseci", a "u njoj silaze Meleki i Džibril
zbog odluke svake". U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina
ove noći sadržana je u objavljivanju Kur'ana, najveće milosti ikad darovane. Prvi dan Ramazanskog bajrama - petak, 17. juli 2015.
Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama - Ramazanski i Kurban-bajram.
_________________________________________________________________
KURBAN BAJRAM
04.10.2014.GODINE
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
04.10.2014.god.u Džamiji u Kalačama, klanjan je Bajram namaz koji je imamio medresant B. Murić
ZRAVLJE I NAPREDAK ŽELI VAM
Administrator
_________________________________________________________________
Ramazanski Bajram
28.07.2014.god.u Džamiji u Kalačama, u 6h klanjat je Bajram namaz koji je imamio medresant B. Murić
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN, ZRAVLJE I NAPREDAK ŽELI VAM
Administrator
_________________________________________________________________
KAKO SE PRIPREMITI ZA RAMAZAN
Autor: Abdullah ef. HodžićObjavljeno: 20. June 2014. / BNET
Bismillahir-Rahmanir-Rahim Abdullah-ef. HODŽIĆ: Ramazan je prilika da se naučimo umjerenosti i sjećamo se onih koji imaju manje od nas. A kako ćemo se sjećati onih koji su u nevolji ako se stalno prejedamo?! Umjerenost u jedenju koristi zdravlju, a Hasan El-Basri je rekao: “Kušnja Ademova je bila hrana, a to je i vaša kušnja do Sudnjeg dana.” Rečeno je da mudrosti nema u punom stomaku. |
Blagoslovljeni i najbolji mjesec ramazan nam stiže za dvije sedmice i sada je najbolje vrijeme da se intenzivnije počnemo pripremati. Varaju se oni koji misle da će se naglo promijeniti kada dođe ramazan i da će danonoćno ibadet činiti. Prenosi se da su se ashabi, r.a., pripremali šest mjeseci za ramazan, a pet mjeseci ga ispraćali. Dakle, subhanallah, daškom, mirisom i ljepotom ramazana su bili zapahnuti tokom cijele godine. I mi ako želimo da izvučemo što je najbolje iz ramazana, odmah treba da počnemo sa pripremama.
Kao što nikada nismo sigurni hoćemo li osvanuti i omrknuti živi, tako nam ovo može biti posljednji ramazan, jer je život nesiguran. Samo maloumni se mogu osjećati bezbjednim. Stoga ramazan treba na najbolji način iskoristiti, jer se u njemu svako dobro djelo mnogostruko nagrađuje. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko obavi nafilu u ramazanu kao da je obavio farz izvan ramazana, a ko učini farz, bit će nagrađen kao da je učinio sedamdeset farzova.” Pa, zašto ne iskoristiti blagodati i ogromne nagrade koje su dostupne samo u ramazanu?! Ovakve akcije niko ne dijeli na dunjaluku. Zato je najbolje da se od danas počnemo pripremati za žetvu ramazanskih blagodati i nagrada. Ovo su neke od priprema za dolazeći ramazan:
1. DOBROVOLJNI POSTDa bi se postilo 30 dana ramazana, najbolja priprema je postiti dobrovoljni post. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., postio najviše ponedjeljak i četvrtak. Kada je upitan za to, rekao je: “Djela se predočavaju Allahu ponedjeljkom i četvrtkom, pa volim da se moje djelo predoči dok postim.“
Lijepo je postiti “bijele dane”, a to su 13, 14. i 15. dan svakog mjeseca islamskog kalendara. Ebu Zer prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Tko bude postio tri dana svakog mjeseca, kao da je postio cijelu godinu!“, te da mu je savjetovao: “Ako postiš u mjesecu tri dana, onda posti trinaesti, četrnaesti i petnaesti!“ Kako se post u bijelim danima nagrađuje deseterostruko, ova tri dana vrijede kao trideset, što je jednako cijelom mjesecu. Post tri bijela dana svakog mjeseca je, prema tome, jednak postu cijele godine. Allahu ekber! Pametan će ovu priliku svakako iskoristiti prije i poslije ramazana, jer će se post zauzimati za postača na Sudnjem danu.
2. UČENJE/ČITANJE KUR’ANAUzvišeni Allah kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, Upute za ljude, i jasnih dokaza Pravog Puta, i razlikovanja Istine od laži. Pa koji od vas u ramazanu budu kod kuće, neka poste!” (El-Bekare,185) Ramazan je, dakle, mjesec Kur’ana, pa veliki dio ovog blagoslovljenog mjeseca treba posvetiti učenju Kur’ana. Sufjan Es-Sevri bi tokom ramazana zapostavio nafile, a posvetio bi se učenju Kur’ana. Kod većine nas se na Kur’an nataložilo mnogo prašine otkako smo ga zadnji put uzimali u ruke. Neki ga uredno umotana u peškir čuvaju kao puki suvenir u vitrini, a da ga nikada ne otvaraju i ne čitaju!! Kao da je Kur’an objavljen da čuva naše kuće, a ne da bude uputa u našem svakodnevnom životu! Estagfirullah!
Zato, opušimo prašinu i izvadimo Kur’an iz regala i počnimo ga učiti/čitati, jer će se Kur’an za nas zauzimati na Sudnjem danu. Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ko uči Kur’an lijepo, tečno i pravilno, biće u društvu plemenitih i poslušnih meleka. Oni koji ga budu učili s poteškoćama, mucajući i zapinjući, imat će duplu nagradu.” (Buhari i Muslim) Za svaki pročitani harf/slovo Kur’ana Allah, dž.š., daje deset nagrada u svako vrijeme, a tokom ramazana nagrada je mnogostruka. Pa, učimo Kur’an sa prijevodom i nastojmo ga implementirati u našem životu. Steknimo naviku čitanja Kur’ana svakodnevno, prema našim mogućnostima: po jednu-dvije stranice, pola džuza ili džuz. Da bismo bili redovni i ustrajni u učenju Kur’ana, ne trebamo se opterećivati iznad naših mogućnosti.
Kod većine nas se na Kur’an nataložilo mnogo prašine otkako smo ga zadnji put uzimali u ruke. Neki ga uredno umotana u peškir čuvaju kao puki suvenir u vitrini, a da ga nikada ne otvaraju i ne čitaju!! Kao da je Kur’an objavljen da čuva naše kuće, a ne da bude uputa u našem svakodnevnom životu! Estagfirullah!
Zato, opušimo prašinu i izvadimo Kur’an iz regala i počnimo ga učiti/čitati, jer će se Kur’an za nas zauzimati na Sudnjem danu. Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ko uči Kur’an lijepo, tečno i pravilno, biće u društvu plemenitih i poslušnih meleka. Oni koji ga budu učili s poteškoćama, mucajući i zapinjući, imat će duplu nagradu.” |
3. KLANJANJE NAFILA (DOBROVOLJNIH NAMAZA) Tokom ramazana, svaku nafilu Uzvišeni Allah nagrađuje kao farz u drugo vrijeme. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko obavi nafilu u ramazanu, kao da je obavio farz izvan ramazana, a ko učini farz, bit će nagrađen kao da je učinio sedamdeset farzova izvan ramazana.” Imajući u vidu ogromne nagrade, odmah trebamo početi klanjati sve sunnete i nafile a da bismo spremni dočekali ramazan i ibadete u njemu. Nafilama se približavamo Allahu, dž.š., i možemo zaraditi mjesto u Džennetu sa Poslanikom, s.a.v.s.
4. UČENJE DOVA“Dova je srž ibadeta”, no mnogi od nas provode vrlo malo vremena učeći dove. A i kad ih učimo, žurno ih učimo, a tokom učenja srce i um su nam odsutni. Veću pažnju moramo posvetiti svojim dovama, moramo se skoncentrisati i zamisliti da se direktno obraćamo Uzvišenom Gospodaru, Koji nas vidi, čuje i naše dove uslišava. U dovama moramo biti ponizni, skrušeni i mali pred Gospodarem svih svjetova. Mi smo doista, mali, slabi, ništavni i nemoćni da uradimo bilo šta bez pomoći Uzvišenog Allaha, a On nam je ipak, iz Svoje milosti, potčinio cijeli kosmos.
Allahu ekber! Subhanallah! Uzvišeni Allah je uvijek blizu onih koji Mu se obraćaju dovama. (El-Bekare, 186) Ramazan je i mjesec dova, naročito poslije noćnog namaza u posljednjoj trećini ramazana. Dobro se organizujte kako biste prisustvovali tom namazu, kada je Bijela džamija puna. Ta atmosfera je nezaboravna i ostavlja dubok trag na um i srce. Jedva čekamo taj namaz sa specijalnim dovama. Bože, omogući nam da uživamo u tim ljepotama kao i prošlih godina.
5. ISKRENO POKAJANJERamazan je mjesec u kojem se stječe Allahova milost i oprost grijeha, prošlih i sadašnjih. Allah, dž.š., je najmilostiviji i voli da oprašta. On kaže: “Sine Ademov, ako bi tvoji grijesi dosezali do oblaka na nebesima, a ti budeš tražio Moj oprost, Ja bih ti oprostio.” Griješnik koji se vrati Allahu, dž.š., i iskreno traži oprosta, naći će da Allah oprašta i da je milostiv. (En-Nisa’, 110) “Allah, doista, voli one koji se kaju i voli one koji se čiste.” (El-Bekare, 222) Naviku treba steći da se kajemo svaki dan do kraja života. Nesretni su oni koji dočekaju kraj ramazana a ne zarade oprost i Džennet.
6. DAREŽLJIVOST I MILOSRĐERamazan je mjesec darežljivosti i davanja. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Najbolja sadaka i milostinja je ona koja se daje u ramazanu.” (Tirmizi) Sada, a posebno u ramazanu, je prilika da se sjetimo onih koji imaju manje od nas, a i da se zahvalimo Allahu, subhanehu ve te’ala, za sve nimete/blagodati kojima nas je počastio. U ramazanu trebamo povećati svoju darežljivost i pomoći onima koji imaju manje od nas. Mnogi će se kajati zbog toga što nisu udjeljivali od imetka koji im je Uzvišeni Bog podario.
7. KONTROLISANJE JEZIKARamazan je mjesec kada moramo kontrolisati strasti i požude svojih duša kao i svoje jezike. Jer: “Post nije samo sustezanje od jela i pića, već i sustezanje od praznog govora i griješna jezika. Ako nekog od vas budu psovali i uznemiravali, neka samo kaže: ‘Ja postim, ja postim!’” Kontrolisati jezik znači ne lagati, ne ogovarati, ne klevetati, prazno pričati. Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Najbolji musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su sigurni drugi muslimani.” (Tirmizi) Vladati svojim jezikom nije lahka stvar, pa sa kontrolisanjem moramo odmah početi. Jer, ružnih navika se ne može otarasiti preko noći. Jezik ćemo najbolje kontrolisati ako budemo dobro mislili prije nego kažemo bilo šta. Vrlo je važno znati da ako ne budemo kontrolisali svoje jezike, uzaludan će biti post. To će biti samo gladovanje i žeđ.
8. POBOLJŠANJE KARAKTERA I PONAŠANJAAllahov Poslanik, s.a.v.s., poslan je da usavrši plemenite ćudi kod ljudi. On je rekao: “Najbolji među vama su oni koji su najboljeg morala i ponašanja.” (Buhari) On je također rekao: “Ništa na Sudnjem danu neće biti teže na vagi od lijepog morala.” (Tirmizi i Ebu Davud) Usavršavanje morala i ponašanja se ne može postići preko noći, pa je nužno otpočeti sa promjenama odmah. Trudimo se da poboljšamo svoj karakter i ponašanje prema drugima, jer će to biti najteže na vagi djela na Sudnjem danu i obezbijedit će nam najviše stepene u Džennetu.
9. UMJERENOST U JEDENJU Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ''Nikada nije sin Ademov napunio goru posudu od svog stomaka, a ako baš mora, neka jedna trećina bude za hranu, trećina za piće, a trećina za zrak.'' Pretjerano jedenje je uzrok mnogih bolesti, ali je i glavni faktor za slabljenje pokornosti Allahu, dž.š. Eš-šafi’i se nije najeo šesnaest godina, jer prejedanje čini tijelo teškim, onemogućava čisto rasuđivanje, prouzrokuje pospanost i čini čovjeka slabim za ibadet. Mnogi poste, ali na iftaru sve “pometu” i tako nadoknade sve što su propustili tokom posta. U SAD postoji lanac restorana gdje se po istoj cijeni nudi sve što želiš i koliko možeš pojesti (eat all you can). Kažu da je jedna grupa sa izuzetnim apetitom redovno svraćala na iftar i bukvalno “mela” ogromnu količinu hrane. Kada je to vlasnik primijetio, obratio im se riječima: “Gospodo, koliko želite da vam platim da više ne dolazite?!” Bilo kako bilo, poučno je.
Ramazan je prilika da se naučimo umjerenosti i sjećamo se onih koji imaju manje od nas. A kako ćemo se sjećati onih koji su u nevolji ako se stalno prejedamo?! Umjerenost u jedenju koristi zdravlju, a Hasan El-Basri je rekao: “Kušnja Ademova je bila hrana, a to je i vaša kušnja do Sudnjeg dana.” Rečeno je da mudrosti nema u punom stomaku.
10. PRIMJENA SUNNETA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTUSlijediti sunnet je naredba Allaha, dž.š.: “Ti (Muhammede) reci: ‘Ako vi Allaha volite, mene slijedite! I Allah će vas voljeti i grijehe vam oprostiti!’” (Ali ‘Imran, 31) Ako bismo slijedili Poslanika, s.a.v.s., u svim aspektima života, tada bi sve što radimo postalo ibadet. Dužnost nam je upoznati sunnet pri ustajanju i lijeganju, ulasku i izlasku iz kuće i džamije, oblačenju i skidanju, susretu i komuniciranju s drugima itd. Sunnet, dakle, treba upoznati pa ga primijeniti, te će naš cijeli život postati ibadet, tj. obožavanje Uzvišenog Allaha.
Ramazan je na vratima, pa ga iskoristimo maksimalno za spomenuto da bismo postigli sreću, blagostanje i uspjeh na dunjaluku i ahiretu. Uzvišeni Allahu, ukabuli našu hutbu, nagradi one koji su je slušali, implementirali i drugima prenosili, omogući nam da dočekamo ramazan, da ga ispostimo i da nam on bude ključ ulaska u Džennet sa Tvojim miljenicima i odabranicima.
_________________________________________________________________
NOVA 2014.godina
SREĆNU 2014.GODINU, ZRAVLJA, SREĆE I NAPRETKA, ŽELI VAM
ADMINISTRATR
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
KURBAN BAJRAM 2013.GODINE
Draga braćo i sestre, dragi prijatelji,
Želimo srećan Kurban Bajram, vama i vašim porodicama, zdravlje sreću i napredak - ,,BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN'' Administrator.
U prepunoj džamiji u Kalčama, 15.10.2013.god., klanjan je Bajram namaz. Bajram namaz predvodio je ef. N. Kalač. Gost je bio hafiz ef. Kujević
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
RAMAZANSKI BAJRAM 2013.god.
DRAGE SESTRE I BRAĆO, RODBINO I PRIJATELJI,
POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA ZDRAVLJE, SREĆU I NAPREDAK , ŽELIMO VAM ČESTITKOM ,,BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN''
ADMINISTRATOR
- U prepunoj džamiji u Kalčama, 08.08.2013.god., klanjan je Bajram namaz. Bajram namaz, kao i namaze tokom ramazana, predvodio je medresant H. Kalač
_________________________________________________________________
ŽELIMO VAM SREĆNU I BERIĆETNU 2013.GODINU !
_________________________________________________________________
KURBAN BAJRAM 2012.GOD.
Draga braćo i sestre, dragi prijatelji,
Želimo srećan Kurban Bajram, vama i vašim porodicama, zdravlje sreću i napredak - ,,BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN'' Administrator.
Kalače- U prepunoj džamiji u Kalačama, klanjan je sabah namaz ,a zatima Bajram namaz. Namaze je predvodio efendija Nermin Kalač.
Podgorica – Prema Takvimu, Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori oglašava da je prvi dan Kurban Bajrama 1433/2012 u petak 26. oktobra 2012. godine.
Bajram namaz će se u svim džamijama u Crnoj Gori klanjati u petak 26. oktobra 2012. godine u 07 sati i 49 minuta.
Po peti put će se na javnom servisu Radio Televizije Crne Gore (RTCG) direktno prenositi klanjanje BAJRAM NAMAZA kao i BAJRAMSKA SVEČANOST iz Ćazim-begove džamije iz Tuzi.
Poruka reisa povodom KURBAN BAJRAMA 2012
,,Neka vaša kurbanska žrtva i sadaka budu štit vama i vašim porodicama od svakog zla.
Neka vaša bajramska radost bude priprema za vječitu radost u Džennetu, u hladu Allahovog zadovoljstva.
Neka vam duše nikom zla ne misle, neka vaše ruke samo dobro čine.
Bajramski dani neka u vaše domove donesu Allahovu milost, napredak, uspjeh i sreću.
U to ime, svim pripadnicima Islamske zajednice i našoj dijaspori širom svijeta, želim da hairli bajramske dane provedu u zdravlju i Allahovom zadovoljstvu.
Bajram šerif mubarek olsun! ''
Reis Fejzić
Kurban Bajram je u petak 26.10.2012
Bajram namaz: 07,49 sati
Fetva Reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića:
Nakon uvida u akaidska i šerijatska načela a zbog ne postojanja
univerzalne institucije Halife, koristim se ovlastima Menšure i
odgovornosti reisu-l-ulme i vrhovnog muftije Islamske zajednice u
Bosni i Hercegovini i svih Bošnjaka da u vezi datuma prvog dana Kurban
bajrama u 1433. po Hidžri, odnosno 2012. godine po Miladu izdam
sljedeću fetvu:
1) Takvim Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se pravi metodom
astronomske procjene, osim u slučaju određivanja datuma prvog dana
Kurban bajrama, koji je uslovljen danom stajanja na Arefatu, kao
jedinstvenog mjesta i vremena ibadeta hadždža!
2) Pošto se ibadet kurbana ne može obaviti prije boravka na Arefatu,
a Poslanik a.s. kaže: – Arefat je onog dana kada hadžije borave na
Arefatu, onda je jasno da prvi dan Kurban bajrama može biti nakon
stajanja na Arefatu, a nikako prije toga.
3) Mi smo obavješteni da su odgovorni za određivanje datuma stajanja
na Arefatu donijeli odluku da je ove godine dan Arefata u četvrtak
25.10.2012. god. pa je stoga prvi dan Kurban bajrama u petak
26.10.2012. godine.
4) Ova fetva važi za sve muslimane koji Islamsku zajednicu u Bosni i
Hercegovini doživljavaju kao svoju zajednicu po akaidu, šerijatu i
hilafetu!
A Allah najbolje zna!
U Sarajevu, zu-l-hidždže 4, 1433., oktobar 19, 2012.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić
Vrhovni muftija Isalmske zajednice u Bosni i Hercegovini
KURBAN
Kurban je vrsta ibadeta koja podrazumijeva žrtvu određene vrste životinja, brava ili govečeta u određeno vrijeme s ciljem približavanja Allahu dž.š. Ova vrsta ibadeta je vadžib, a ustanovljena je naredbom Kur'ana i Hadisa Božijeg Poslanika.
Uzvišeni Allah dž.š. veli: “Zaista smo ti mi dali najveće dobro, ovog i budućeg svijeta. Pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban. Zaista je onaj koji te mrzi bez spomena.”(El-Kevser, 1-3)
“Do Allaha neće stići njihovo meso ni njihova krv, nego će do njega stići vaša bogobojaznost. Tako vam ih je On potčinio da veličate Allaha zato što vas je uputio na Pravi put. I obraduj dobročinitelje.” (El-Hadždž, 27)
“Reci, Moja molitva, moj kurban, moj život i moja smrt pripadaju samo Allahu Gospodaru svjetova.” (El-En'am, 162)
Ebu Rafi, r.a., prenosi da je Božiji Poslanik a.s., kada bi kupovao kurban, tražio da izabere najljepšeg, a kada završi sa hutbom na Bajram, izabrao bi od dva kupljena kurbana jednog i sobom ga zaklao izgovarajući: "Bože, ovo je od mog čitavog ummeta, za svakog onog ko svjedoči da si Ti samo Jedan i ko svjedoči meni da sam prenio Objavu", a potom bi uzeo drugog i sobom ga zaklao izgovarajući: "Ovo je od Muhammeda i Muhammedove porodice."
Kada su upitali Poslanika, a.s., šta predstavljaju ovi kurbani, odgovorio je: "Sunnet vašeg oca Ibrahima, a.s." Upitali su: "A šta mi od tih kurbana dobijemo?" Odgovorio je: "Za svaku dlaku kurbana piše vam se dobro djelo." Upitali su: "A šta ako je vuna?" "i za svaku dlaku vune piše vam se dobro djelo."
"Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, a to ne uradi neka se ne približava našem džematu."
"Neka niko ne kolje kurbana dok ne klanja bajram-namaz." (Buhari, Muslim)
HADŽ
Riječ hadž znači cilj, svrha, namjera (sa arapskog kasd). Sa stanovišta islamskog vjernika to je namjera i putovanje u Mekku (današnja Saudijska Arabija) s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uslovima.
Danas vlada Saudijske Arabije kontroliše dolazak na Hadž time što izdaje specijalne vize za strane državljane za potrebe hodočašća u toku islamskog mjeseca Dhu al-Hidža. Ulaz u Mekku je zabranjen ne-muslimanima i čitav grad je svetište muslimana.
Hadž je jedan od temelja Islama i zbog toga je obavezno jedanput obaviti hadž, ako je osoba u mogućnosti. U 97. ajetu sure Āli 'Imrān Kur'ana je navedeno:
- "Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Kur'an 3:97)
Također mnogi hadisi bilježe da je Muhamed, as. potsticao vjernike da obavlj aju hadž.
- Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema Boga osim Allaha i da je Muhamed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljaju hadža.
Na oprosnom hadžu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:O ljudi, Allah vam je propisao obavljanje hadža pa ga obavljaj.
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Običaji prosidbe i ženidbe
Prosidba djevojke
U prosidbu djevojke ide neko od bližnje mladićeve rodbine (amidža, brat i sl.), ali u današnjem vremenu nerijetko idu i roditelji. Isprošena djevojka uglavnom se daruje prstenom ili prema imovnom stanju mladića i drugim skupocjenim darovima. To što djevojka dobije na prosidbi je znak vjeridbe.
Nekada, djevojku nisu pitali za pristanak pred proscima, nego su to obavljali njeni roditelji u drugoj prostoriji, te nakon njenog pristanka, djevojka je unosila šerbet i kahvu proscima. Rodbina djevojke dariva prosce, a mladoženji, koji ne ide u prosidbu i njegovoj bližoj rodbini šalje se po boščaluk .
Danas, međutim, u prosidbu idu i roditelji i mladoženja, i rijetkost je da mlada dariva prosce, na sam dan prosidbe.Nakon toga slijedi ugovaranje vjenčanja i pojedinosti oko svadbe, koja treba da se organizuje u skorijem periodu.
Obaveze prije svadbe
Prije svadbe, ugovore se neke obaveze pojedinih osoba iz porodice:
- Djever – je zadužen za preuzimanje djevojke od njene rodbine kada svetovi pođu za nju.
- Kum i kuma – ovo je, doduše, starni običaj, koji je i kod nas prihvaćen. Kumovi su najbliži rođaci ili prijatelji mladenaca. Kum je sa mladoženjine strane, a kuma sa strane mlade.
- Stari svat - običaj je da to bude mladoženjin amidža ili dajdža i on predstavlja glavnog svata čije uputstvo svi ostali treba da slijede.
- Muštulugdžija - onaj koji će prvi mladoženjinom ocu prenijeti haber, da svatovi dolaze i vode mladu. On će prije svih otići mladoženjinoj kući i tražiti muštuluk od roditelja mladoženje, koji svatove čekaju kod kuće. Muštulugdžija dobija muštuluk od mladoženjine majke.
- Bajraktar - onaj koji će nositi bajrak, koji je zadužen da predvodi svatova i cijelo vrijeme čuva bajrak. On bajrak predaje glavnom sretiocu svatova i od njega ga dobija pri polasku svatova. Bajrak treba biti smješten na vidmom mjestu i svatovima i sretiocima. Domaćin kiti barjak, obično vezenom košuljom ili mahramom.
- Muzičari (sa mladoženjine strane) - koji će biti svo vrijeme prisutani i zabavljati svatove, a poželjno je i sretioce svatova.
- Jenđe – koje dolaze sa svatovima i borave u mladinoj kući. To su djevojke ili nevjeste koje su zadužene oko spremanja mlade i svega što joj zatreba za odlazak iz doma.
- Komordžija - zadužen za darove ispred momkove porodice
Ispraćaj djevojke u njenom domu
Glavni događaj u domu djevojke je kna- djevojačko veče. Tada se obavi kna djevojke (priprema za odlazak u momkov dom).
Na veče kne pjevale su se djevojci pjesme o njenoj ljepoti i kvalitrtima. Skoro već zaboravljena pjesma, a koja se sve više pjava u večeri kne je pjesma u kojoj se pominje ime djevojke kojoj je kna:
,,Kalače je divno mjesto divno gizdavo
a u njemu djevojke ko cvijeće jarko.
U njemu su izvor vode ljeti studene
gdje dolaze one mlade mlađane,
Među njima mlada ------- od svih najljepša
ljepotom je nadvisila sunce sa neba.....
................................................................ ''
U prošlim vremenima pjesma se pjevala uz zvuke tepsije koju je okretala i pjevala djevojka koja je prvi glas u pjevanju. Danas se pjesma pjeva i uz druge muzičke instrumente.
Odlazak po djevojku
Kada se svi pozvani gosti i svatovi skupe, kreću po mladu, nekada na okućenim konjima, danas automobilima.
Svatove dočekuju mladin otac, amidža, dajdža, najbliža rodbina, prijatelji koji će ih smjestiti i počastiti hranom i pićem. Jenđe dočekuje njena majka i sestre mlade sa ostalim prisutnim ženama.
Nakon nekog provedenog vremena, mladu iz njene odaje izvodi, otac, brat ili rođak. Tada djeverovi preuzimaju mladu. Nakon „preuzimanja mlade“ svatovi su još neko vrijeme kod kuće mladine, časte se i pjevaju, a često se tada i kolo zaigra. Za to vrijeme, mladine prijateljice ili rodice kite automobile cvijećem, mašnama, peškirima, zavisi za šta se ko odluči. Na automobil, koji će voziti mladu, pričvrsti se velika ikebana i on treba da je najljepše zakićen.
Nekad su se konji kitili tako lijepim nakitom, dukatima, prostirući preko sedla lijepe rukotvorine i cvijeće, tako da su svi zveckali.
Djevera, starog svata, svirača, bajraktara, muštulugdžijau i kuma treba okititi posebno, drugačijim nakitom nego ostale svatove (starog svata i kuma košuljom ili posebnim peškirom).
Dvije ili tri djevojke, zavisno od broja svatova, idu sa dvije tacne, jedna je za novac, a na drugoj su salvete ili ružice kojima svatove treba okititi, i to prvo starog svata, djevera i jenđe.
Nakon toga svatovi polaze, mlada se pozdravlja sa svojom rodbinom i prijateljima i ovo obično bude najdirljiviji momenat, kada se mlada rastaje od rodtelja.
Danas je običaj da se ide prvo u Opštinu u kojoj je prethodno zakazano vjenčanje, gdje se mladenci vjenčaju, nakon čega se ide na šerijatsko vjenčanje u neku od džamija.
Kada svatovi dođu u kuću mladoženje, na vratima ih čeka svekrva koja mladoj daje Kur'an koji mlada drži po desno pazuho - da kuća bude srećna i uspješna. Mlada treba da poljubi prag i svekrvinu ruku – kao znak poštovanja prema novom domu i porodici, mlada treba da tri puta u naručju okrene malo muško dijete – konče, zbog evlada i potomstva.
Nekada je mlada "dvorila" tj. stajala obično u jednom dijelu prostorije svo vrijeme i tada bi je svekrva darivala. Danas se, obično, svadba organizuje u restoranu uz muziku i razglas. Tada svatovi i svadbari zapjevaju obično "Trepetlika trepetala", "Dobro došli, kićeni svatovi", „Danas majka ženi svoga sina“.
Vjenčanje
Vjenčanje se obavlja u džamiji, gdje se svatovi zadrže neko vrijeme ili se obavlja u kući mladoženje. Građanski brak se sklapa u Opštini kod matičara i opštinskog odbornika, u prisustvu kuma i kume.
Danas moderno sa tradicionalnim
Tako je to nekad bilo, mada se i danas gore navedeni običaji praktikuju u malo izmijenjenom obliku.
Recimo, slavlje se organizuje u restoranu uz muziku, sa običajem darivanja mlade, sječenje svadbenog kolača-torte.
Danas je to spoj modernog i tradicionalnog.
__________________________________________________________________________________________
RAMAZANSKI BAJRAM
DRAGE SESTRE I BRAĆO, RODBINO I PRIJATELJI,
POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA ZDRAVLJE, SREĆU I NAPREDAK , ŽELIMO VAM ČESTITKOM ,,BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN''
ADMINISTRATOR
- U prepunoj džamiji u Kalčama, klanjan je Bajram namaz. Bajram namaz, kao i namaze tokom ramazana, predvodio je medresant R. Kalač
Džamija u Kalačama
Ramazan 1433. 20.07.2012.
Noć Bedra 04.08.2012.
Lejletu-l-kadr 14.08.2012.
Ramazanski Bajram 19.08.2012.
Esselamu alejkum braćo i sestre,
počeo je mubarek mjesec Ramazan.
Čestitke povodom RAMAZANA 1433/2012.
Ramazanska poruka reisa IZ-e u Crnoj Gori
U svojoj poruci, povodom nastupanja ramazana 2012/1433 hidžretske godine, Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić je rekao:
„Cijenjeni vjernici, Esselamu alejkum
Mubarek mjesec ramazan koji je pred nama, prilika je za kojom smo nostalgično tugovali šest mjeseci, i ushićeno joj se radovali drugih šest mjeseci. Isprativši prošli ramazan, molili smo Uzvišenog Allaha da nas poživi da dočekamo naredni ramazan. Ovo vrijeme je prilika da se usrdno zahvalimo Allahu na uslišenoj molbi, jer nas je počastvovao da i ove godine zakoračimo u mjesec njegove najveće milosti.
Kao vjernici, budimo svjesni da mjesec milosti dolazi da nas odgoji i nauči kontroli naših prohtjeva. I u tome svjedočimo veličinu Allahove mudrosti. Jer, onaj ko nauči kontrolisati svoja najsnažnija htjenja, biva nadahnut mudrošću da sebi odabere ono što mu najviše koristi i blagostanja donosi.
Allah Svemilosni nam post propisuje, da bi se intenzivnije Njemu približili:
- grijeha se kloneći,
- dobro čineći,
- protiv ružnih navika se boreći,
- o slabima misleći,
- dobre ljude hvaleći,
- za griješne oprosta moleći.
Moleći Allaha Svemogućeg da nam ovaj mubarek mjesec ne uskrati ni jednu od svojih veličanstvenih blagodati, svim pripadnicima Islamske zajednice u Crnoj Gori, iskreno čestitam nastupanje mubarek mjeseca ramazana: RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!
Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori je, povodom nastupanja mjeseca Ramazana, obavio sve potrebne pripreme. Teravih- namaz će se klanjati na oko 130 mjesta u Crnoj Gori. Islamska zajednica u Crnoj Gori je otvorena za saradnju i ramazanskom dobrodošlicom dočekuje sve predstavnike relevantnih Islamskih zajednica i institucija, a posebice se izdvaja najčvršća saradnja sa Diyanetom – Islamskom zajednicom republike Turske. Kao plod te saradnje, postignut je sporazum da investitori iz Turske okončaju radove na impozantnom islamskom centru u Baru, jednom od trenutno najvećih projekata Islamske zajednice. Troškovi završetka radova do puštanja u funkciju iznosiće preko milion eura.Također, ove godine u funkciji će biti usluga “Ramazanski telefon”, putem koje vjernici mogu dobiti odgovore na sva pitanja vezana za Ramazanski post. Pored toga, službenici Mešihata i medrese “Mehmed Fatih” će u toku mjeseca ramazana obilaziti Odbore i džemate na čitavoj teritoriji Crne Gore. U toku ramazana, Islamska zajednica u Crnoj Gori, upriličiće organizovano sunećenje – obrezivanje oko 450 djece u Podgorici. Ovo je najveći organizovani sunnet u historiji ovog grada.
Objavio monteislam 20. Juli 2012.
RAMAZAN 1433/2012
Podgorica – Povodom početka velikog islamskog praznika, mjeseca Ramazana, ministar za manjinska prava Hamdi Hasani uputio je reisu Islamske vjerske zajednice u Crnoj Gori gospodinu Rifatu efendiji Fejziću i svim pripadnicima islamske vjeroispovjesti u Crnoj Gori čestitku sljedeće sadržine:,,Svim pripadnicima islamske vjeroispovjesti u Crnoj Gori, povodom nastupanja ramazanskog posta, upućujem najsrdačnije čestitke.
Mjesec Ramazana je mjesec radosti i sreće, ali i velikih iskušenja koja se stavljaju pred svakog poštovaoca iskonskih islamskih vrijednosti. Želim vam da se kroz tridesetodnevno uzdržavanje od čulnih užitaka približite sebi, svojoj porodici i komšijama, prijateljima i drugim ljudima različitim od vas, da iz ovog perioda izađete čistiji i plemenitiji, bogatiji i darežljiviji, razboritiji i hrabriji u cilju ostvarenja harmoničnog suživota svih na našim prostorima.”
Ramazan 2012 – petak prvi dan posta
Najduži dan ovogodišnjeg posta je 20. juli, kada će vjernici postiti 17 sati i 27 minuta, a najkraći je ujedno i zadnji dan ramazana, 18. august, kada će postači 15 sati i 57 minuta provesti u odricanju od jela, pića i svih ovozemaljskih užitaka.
Sveti muslimanski mjesec ramazan nastupit će današnjim zalaskom sunca. Prvi teravih-namaz je istu noć, a prvi dan posta u petak. Muslimani Balkana i cijelog svijeta postit će 30 dana, od zore do zalaska sunca, a bajram je 19. augusta. Najduži dan ovogodišnjeg posta je 20. juli, kada će vjernici postiti 17 sati i 27 minuta, a najkraći je ujedno i zadnji dan ramazana, 18. august, kada će postači 15 sati i 57 minuta provesti u odricanju od jela, pića i svih ovozemaljskih užitaka.
Od zemalja zapadnog Balkana post će najranije započeti muslimanski vjernici u Beogradu, gdje prvi dan posta počinje u 2.58 i završava u 20.42. Od ostalih gradova u regiji, u Sarajevu prvi dan posta počinje u 3.02, a završava se u 20.29. U Ljubljani prvi dan posta počinje u 3.05 i traje do 20.29. Slijedi Zagreb, gdje će prvi dan posta započeti u 3.07 i trajati do 20.41. Postači u Skoplju post započinju u 3.13 a završavaju u 20.06. U Podgorici prvi dan postači će zapostiti u 3.22 i taj dan post će trajati do 20.15. U Tirani prvi dan posta počinje u 3.27 i traje do 20.10.
Jedna godina po muslimanskom kalendaru kraća je od godine po gregorijanskom kalendaru za deset dana. Prema nalazima Instituta za geofizička i astronomska istraživanja iz Egipta, iduće godine će Ramazanski post početi 9. jula, dok će 2020. godine početak posta biti 23. aprila. 2030. godine postit će se dva puta u godini, jer će jedan ramazanski post početi 5. januara, a drugi 25. decembra iste godine. Tokom 33 godine završi se jedan ciklus u počinjanju posta, što znači da su 1979. muslimani postili u ovogodišnjem terminu.
Ramazanski post je jedan od pet stubova islama. Prema islamskim principima, post predstavlja putpuno odricanje od hrane, pića, pušenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i nedoličnog govora i ponašanja, od zore do zalaska sunca. Post je obavezan za sve fizički i psihički zdrave i punoljetne muslimane i muslimanke. Postoje dva obroka u ramazanu, sehur ili obrok prije početka posta, i iftar ili obrok nakon završetka posta.
Prema mišljenju stručnjaka, post može negativno djelovati na hronične srčane bolesnike jer se među ovom grupom bolesnika pojavljuju slučajevi srčanih tegoba, zdravstvenih pogoršanja i neravnomjernih otkucaja srca u toku mjeseca ramazana. Ipak, to ne znači da svi srčani bolesnici ne mogu postiti. Prema ocjenama medicinskih stručnjaka, prije početka posta potrebno je da se osobe koje imaju zdravstvenih problema konsultuju sa svojim ljekarima i pitaju da li mogu postiti.
U toku mjeseca ramazana pripremaju se i posebna jela, kako bi ovaj period protekao u blaženom i lijepom ozračju. Za sehur stručnjaci preporučuju unošenje veće količine tečnosti, a posebno mlijeka i vode. Nedostatak vode u tijelu uzrokuje, posebno u ovim vrelim ljetnim danima, zadržavanje masnoća i toksina.
Imajući u vidu da se ove godine ramazan dešava u toku ljetnih dana kada su temperature izuzetno visoke, agencija Anadolija je za savjete postačima upitala šeficu Neurološke klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Enru Suljić.
“Treba uzimati dovoljno tečnosti, lahku i probavljivu hranu, dosta povrća i voća obogaćenog mineralima, s obzirom da se pojačano znoji. Ne treba konzumirati preslanu hranu jer to zahtjeva dodatne tekućine jer su dani dugi. I treba se što manje izlagati toploti”, ističe dr. Enra Suljić.
Napominje da osobe koje uzimaju lijekove ne bi trabale da poste, jer bi to moglo biti rizično po njihovo zdravlje. “Osobe koje su bolesne i koje zahtijevaju redovno uzimanje lijekova ne bi trebale da poste obzirom da moraju provesti dugi period bez uzimanja hrane, lijekova i tekućine”, ocijenila je dr. Suljić.
Poručila je da i pored visokih temperatura post ima veliki broj pozitivnih efekata na zdrave osobe. “Za zdrave osobe post znači pročiščavanje organizma. Isto tako post doprinosi i duhovnom miru postača. U svakom slučaju, ko je zdrav i ko ima namjeru da posti može uspješno ispostiti mjesec ramazan”, ocijenila je šefica Neurološke klinike KCUS-a Enra Suljić.
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Prenosimo dvije priče iz knjige ,,Kalači, život i običaji''(XVII,XVIII,XIX i prva polovina XX v.) autora Halila Kalača, koje govore o pogledu na svijet i životu Kalača u prošlim vjekovima.
DEVER DUNJA
Stari Salih prije svake priče iz svog života, o dunjaluku, o brojnim dogodovštinama i situacijama kroz koje je prolazio, svojim bi sagovornicima govorio:
"Bilo je i bite da neki žive od halala, a neki žive od harama. To će trajati dok traje Ijudi i svijeta. Od uvijek su se ljudi dovijali na razne načine, da bi lakše živjeli. Oni što žive od harama drugome zakidaju, otimaju, podvaljuju i lažu. To se pravda Alahovim iskušenjem ljudi.
Dok traju ta iskušenja, često ode mal, vatan, a može din i iman. Prema tim navodima insan treba sačekati da taj drugi dočeka zaval. Iako sam znao da će im doći zaval ja sam se morao boriti kroz cijeli svoj život da se odbranim od onih, od onih koji su pali u iskušenje.
Tako je, moj sinko, cijeli ovaj život dever dunja. Morao sam se ovog dunjaluka boriti, u Alaha vjerovati i nadati se, to me je na ovom dunjaluku održavalo. Bog pomaže. Mnogo sam gubio mnogo dobijao, al' takav je život, dever dunja."
Ova Salihova priča bi svakog njegovog sagovornika dovela u situaciju da prije komentara i upuštanja u razgovor s drugim ostane, zamisli se i smisli sta da mudrom Salihu odgovori. Svi su mu ovu pruču potvrdivali i pokušavali da sebe odrede prema njoj.
Od Saliha, danas je u plemenu Kalač brojno bratstvo Salihovići.
MULA OSMANOVE POUKE
Mula Osman je bio najpoznatiji hodža u selu u njegovoj generaciji. Važio je za pametara kojeg su svi, i van vjerske pouke, rado slušali.
Kad bi se sreo sa mladima, govorio im je:
"Sinko, iskoristi život prije smrti, moj život je pri kraju, navaljuje starost, život prude kao dakik. Iskoristi mladost, prije nego ie stigne starost, ja sam ostario, a pravi život je u mIddosti i mnogo sam ispustio valjanog da uradim u mIadosti, da uradim dobrih djela, onih koja se mugu namo u miadosti uraditi.
Iskoristi i zdravlje prije te bolest ne napadne, ja sam počeo da poboljijevam, najveće bogatslvo na svijetu je zdravlje. Sinko, iskoristi svoje slobodno vrijeme za dobra djela prije nego te ne pritisnu neke zauzetosti, mimo tvoje volje.
Moj sinko, ovaj dunja je često varljiv i ne maže da se sve u njemu završi kad se hoće, mnogo toga u životu se radi kad se mora, kad sudbina odredi. Insan se mora boriti da nešto ne radi u životu kad mu vrijeme nije. Samo dobra djela vode u vječnost i Džennet Ahireta. Sve koji rade loša djela goreće džehenemska vatra, a na ovum dunjaluku će imati prezir i poniženje".
Svojom mudrošću, vjerskom učenošću i lijepim životom, ostavio je mula Osman mladim pokoljenjima mnoge pouke koje se i danas pričaju.
